Kazališni igrokaz i prezentacija prigodnih jela starinske ruske kuhinje: Ispraćaj zime i doček proljeća Maslenica
Način obilježavanja – literaturno-glazbena kazališna priredba: Ruski maslenični običaji.
Red prizora koji ilustriraju svaki dan masleničnog tjedna koji se završava Velikom“proštenom“ nedjeljom.
Maslenica je jedan od najradosnijih i najveselijih ruskih praznika. Tijekom masleničnog tjedna ispraćamo hladnu zimu i dočekujemo dugo očekivano proljeće. Po tradiciji u to doba peku se palačinke i priređuju pučke zabave. Uobičajeno je dočekivati goste i posjećivati prijatelje.
Praznik Maslenca poznat je u Rusiji još od poganskih vremena. U pretkršćansko doba zabava bi počela na dan Proljetne ravnodnevice. Obzirom da do XIV stoljeća početak godine u Rusiji padao na ožujak, dugo je za Slavene Maslenica istovremeno značila i dolazak Nove godine.
Dolaskom kršćanstva, Maslenica se počela obilježavati zadnji tjedan prije Velikog Posta, odnosno sedam tjedana prije Uskrsa. Od pamtivijeka su ljudi poštivali sunce – glavni izvor života, svjetla i topline. Baš zbog toga osnovni simbol Maslenice su okrugle, rumene, vruće palačinke, koje personificiraju sunce. U staro doba vjerovalo se da zajedno s palačinkom koja oblikom sliči suncu, čovjek konzumira djelić njegove topline i moći.
Svaki dan masleničnog tjedna ima svoj tradicionalni obred.
Ponedjeljak – doček Maslenice. Na taj dan su se u selima gradile tvrđave od snijega, lakrdijaške barake i počinjalo se peći palačinke. Prvu palačinku trebalo je dati siromasima – u spomen na umrle, obzirom da su palačinke od davnih vremena posluživane kao hrana na karminama.
Utorak – dan početka fešte. Narod se zabavlja, priređuju se pučka natjecanja, spust po snijegu s brdašca, ljudi posjećuju jedni druge i časte palačinkama. Najpopularnija maslenična zabava je vožnja saonicama s konjskim zapregom. Glatka koža konja se sja na suncu, saonice su brižljivo očišćene i ukrašene.
Srijeda – lakomica. U ovaj dan punica poziva zeta na palačinke.
Četvrtak – široko bančenje. Priređuju se bučne veselice, pučka natjecanja, karneval, maskirane povorke, šakanje i druge vrste zabave.
Petak – puničina večera. Zetovi pozivanju punice u goste.
Subota – zaovino prelo. Novopečena snaha mora pripremiti poklone za muževljeve sestre.
Nedjelja – zadnji dan Maslenice. Kulminacija prazničnog tjedna. Taj dan se spaljuje simbol zime – slamnato strašilo i slavi ispraćaj hladnoće. U vatru se bacaju ostaci prazničnog jela, stare stvari, jednom riječju sve, što simbolizira prošlost. Svi uzajamno mole jedne druge za oprost i na takav način se čovjek oslobađa grijeha prije Velikog Posta.
Kako je Maslenica jedan od najpopularnijih ruskih običaja, Nacionalna zajednica u više navrata je pripremala kulturno-zabavni program za sunarodnjake i sugrađane.
Program se priprema kao kazališni igrokaz s prigodnim pjesmama i plesnim točkama koji prikazuju svaki dan Maslenice ponaosob. Gosti se časte blinami (palačinkama) odnosno starinskim ruskim posnim jelima poput piroški, salata od povrća, medenjacima, peljmenjami i sl.
Mjesto održavanja: HKD „Napredak“, Bogovićeva 1, Zagreb
Vrijeme održavanja: ožujak 2021.
Očekivani broj sudionika: 50
Organizator događanja: Anna Mišar, Jana Pešić