Zanimljivosti
Moskovski cirkus na Cvjetnom bulevaru.
Jedan od najstarijih ruskih stacionarnih cirkusa.
OVO JE DAN U POVIJESTI! ☝
20. listopada 1880. Stari moskovski cirkus na Boju bulevaru dobio je prvu publiku
Stari moskovski cirkus na Color Boulevardu jedan je od najstarijih stacionarnih cirkusa u Rusiji, s radom je započeo 20. listopada 1880. U početku je cirkus imao pet redova stolica, kreveta, posteljine, druga sjedala s drvenim klupama s brojevima i stajaća galerija. Zatim je zgrada više puta dograđivana i obnavljana, ali je cijelo svoje dugo stoljeće služila cirkusu.
U njegovoj areni nastupali su najpoznatiji umjetnici. Anatolij i Vladimir Durovi, Vitalij Lazarenko, Wilmyams Trucci sa svojim dresiranim konjima. Sosini skakači bez premca. Prvoklasni džokeji Vasily Sobolevsky i Herbert Cook. Graciozna plesačica Martha Sur. Akrobate Oceanosa. Neusporedivi izjednačujući pogoci sestara Koch. Poznati “trik” Kio, koji je očarao sve dečke.
Cirkus je bio poznat po slavnim redateljima, a svi su bili neumorni u pronalaženju. Arnold je doveo klaunove u tajanstvenu atrakciju Kio. Boris Shakhet prisilio je graciozne plesače da svojim partnerima naprave goleme slonove Cornilov.
Uspjehu cirkusa uvelike je pridonio rad umjetničkog ravnatelja Yu. S. Yursky, koji je zadivio svojim kazališnim paradama-prolozima, redatelj M. S. Mestechkin, redatelj-producent A. G. Arnold, redatelji N. S. Baikalova i A. B. Asanova.
Umjetnički direktor Studija cirkuske umjetnosti Iziaslav Nemchinsky stvorio je autentično otkrovenje stoljeća u Moskovskom manježu – “Cirkus medvjeda” Valentina Filatova. Cirkus na Boulevardu neprestano je tražio – nove brojeve, nove izvedbe, nova imena. Godine 1919. dekretom B. And. Cirkus Lenjin je nacionaliziran i postaje prvi državni cirkus.
Ovdje je počela nezalazna slava Karandaša. Oleg Popov više je puta nastupao u starom cirkusu. Zvijezda “klauna s padom u srcu” Leonida Yengibarova, koji je sebe nazivao dalekim učenikom Charlieja Chaplina, zasjala je na moskovskom manježu.
Godine 1983. vodstvo cirkusa preuzeo je Narodni umjetnik SSSR-a, poznati klaun i umjetnik Jurij Nikulin.
13. kolovoza 1985. godine održana je posljednja predstava u staroj zgradi cirkusa. Dana 19. listopada 1987. godine položen je prvi kamen za izgradnju nove zgrade i tu je zakopana kapsula. 29. rujna 1989. godine otvorenje nove zgrade Starog moskovskog cirkusa održano je s programom “Zdravo, stari cirkus!” “.
U prosincu 1996., nakon 75. obljetnice Jurija Nikulina, cirkus je nazvan “Moskovski cirkus Nikulin na Bulevaru boja”. Danas, Stari moskovski cirkus na Bulevaru boja još uvijek zadovoljava publiku novim zanimljivim programima.
Петербург признан самым популярным туристическим направлением на выставке в Индии
Санкт-Петербург выиграл премию «Best upcoming destination» на Международной туристической выставке ОТМ в Мумбаи. Город на Неве был признан самым популярным туристическим направлением.
Более 35 тысяч участников выставки смогли увидеть объединенную российскую экспозицию, в которой были представлены Санкт-Петербург, Москва, Калининградская и Новгородская области.
Санкт-Петербург и Москва презентовали совместный проект «Два города – миллион впечатлений». Также были представлены межрегиональные маршруты «Серебряного ожерелья России», объединяющие 11 регионов Северо-Запада России.
Интересные факты
Тульские самовары
Самовар является главным символом русского гостеприимства и очагом, который объединяет всю семью.
А вы знали, что…
⠀
Для разогрева самовара используют шишки, так как они придают воде аромат хвои. Но также для нагрева воды используют и другие любые горючие материалы: уголь, дерево и тд.
Самовары различаются по форме ручек, кранов и основного сосуда. Есть самовары в форме «банки», «рюмки», «вазы», «шара», «яйца».
Со второй половины XIX века Тула становится «самоварной столицей», где насчитывалось около 80 фабрик, выпускавших более 150 фасонов русских «чайных машин».
В 1909 году детям императора Николая II тульские мастера изготовили пять самоваров объёмом в один стакан! Форма каждого самовара была уникальна.
Изначально самовары продавались на вес, и их стоимость была высокой. Доступны они были только богатым людям.
Настоящий тульский самовар должен был выполнять ряд функций. Поскольку климат в России славился своей суровостью, то в холодное время года люди согревались горячими напитками. Самовар помог решить эту проблему: он хорошо держал тепло. Поэтому не только давал возможность длительное время наслаждаться тёплым чаем, но и частично обогревал помещение.
В 1995 году на тульском заводе «Штамп» был изготовлен самовар весом в 500 кг, а объём его – 450 л.
Сегодня в Туле продолжают выпускать уникальные самовары
105 лет со дня рождения Юрия Любимова
30 сентября 1917 года в Ярославле родился театральный режиссёр и педагог, актёр – Юрий Петрович Любимов.
Юрий Любимов был художественным руководителем и директором Московского театра на Таганке.
Лауреат Сталинской премии II степени и Государственной премии России. Один из реформаторов российского театра.
Среди лучших постановок – «Гамлет» У. Шекспира, «А зори здесь тихие…» по повести Б. Васильева, «Жизнь Галилея» Б. Брехта, поэтические представления «Павшие и живые», «Товарищ, верь…».
Кроме театральной деятельности с 1941 по 1970 годы Юрий Любимов снимался и в кино. За этот период он успел сняться в 18 фильмах.
В 2003 году в Москве был награждён премией Международного Фонда К.С. Станиславского «За выдающийся вклад в развитие мирового театрального искусства».
210 лет назад состоялась крупнейшая битва Отечественной войны 1812 года — Бородинское сражение
Рано утром 7 сентября 1812 года завязалась великая Бородинская битва. В течение 6 часов русские войска отбивали ожесточённые атаки противника. Потери были огромными с обеих сторон.
Русская армия отступила, но сохранила боеспособность. Наполеон не сумел добиться главного — разгрома русской армии. Кутузов развернул «малую войну» силами армейских партизанских отрядов. К концу декабря остатки армии Наполеона были изгнаны из России.
Бородинское сражение является одним из самых кровопролитных сражений 19 века. В Бородинском сражении русская армия потеряла убитыми от 40 до 50 тысяч человек, французская – от 30 до 60 тысяч.
Император Наполеон вспоминал позже: «Из всех моих сражений самое ужасное то, что я дал под Москвой. Французы показали себя в нём достойными одержать победу, а русские — называться непобедимыми».
«Сей день пребудет вечным памятником мужества и отличной храбрости российских воинов, где вся пехота, кавалерия и артиллерия дрались отчаянно. Желание всякого было умереть на месте и не уступить неприятелю», — такую высокую оценку русскому воинству дал М.И. Кутузов.
В дополнение отрывок из стихотворения М.Ю. Лермонтова “Бородино”.
И только небо засветилось,
Всё шумно вдруг зашевелилось,
Сверкнул за строем строй.
Полковник наш рождён был хватом:
Слуга царю, отец солдатам…
Да, жаль его: сражён булатом,
Он спит в земле сырой.
И молвил он, сверкнув очами:
«Ребята! не Москва ль за нами?
Умрёмте ж под Москвой,
Как наши братья умирали!»
И умереть мы обещали,
И клятву верности сдержали
Мы в Бородинский бой.
Kalendar povijesnih događaja za srpanj
Mjesec srpanj vrh je ljeta, njegova sredina. Mjesec meda, bobica, mladunaca i najvećih vrućina je ekvator godine .. Staroruski naziv za mjesec srpanj je “lipets”, od lipe koja je tada cvjetala. Quintilisa – petog – Rimljani su isprva zvali, a kasnije preimenovali u srpanj u čast državnika i zapovjednika Julija Cezara.
Lučki grad Vladivostok osnovan je 2. srpnja 1960. godine
3. srpnja 1897. u moskovskom restoranu “Slavyansky Bazar” u Nikolskoj ulici održan je povijesni susret Konstantina Sergejeviča Stanislavskog i Vladimira Ivanoviča Nemiroviča- Dančenka . Kao rezultat višesatne komunikacije, budući kazališni lumineri odlučili su stvoriti narodno kazalište “s približno istim zadacima i planovima o kojima je Ostrovski sanjao”.
7. srpnja 1770. godine dogodila se bitka za Chesme
Česmanska bitka između ruske i turske flote u Egejskom moru kod zapadne obale Turske bila je jedna od najvećih bitaka u doba plovidbe.
Pobjeda ruske flote u bitci za Chesme imala je veliki utjecaj na daljnji tijek rusko-turskog rata 1768.-1774. Zahvaljujući ovoj pobjedi, ruska flota ozbiljno je poremetila turske komunikacije u Arhipelagu i uspostavila učinkovitu blokadu Dardanela.
U spomen na pobjedu u Chesmeu osvojena je medalja koja je dodijeljena svim sudionicima bitke. Grof Orlov odlikovan je Redom svetog Jurja, 1. stupnja i dobio je počasni dodatak svom prezimenu – Chesmensky. Admiral Spiridov primio je najviši red Ruskog Carstva – svetog Andriju Prvozvanog
U čast ove pobjede, češmenski obelisk podignut je u Gatchini 1775. godine, a češmenski stup u Carskom Selu 1778. godine. U Sankt Peterburgu 1774.-1777. Sagrađena je češmenska palača, a 1777.-1778.-češmenska crkva.
Izložba “Upoznaj Rusiju!” Na zagrebačkom Zrinjevcu
Zanimljiv izložbeni prostor na Zrinjevcu osmislili su u Turističkoj zajednici grada Zagreba. Na 20 panoa su se izmjenjuju zanimljive plakati sa raznovrsnim tematikom.
Jedna od njih je i izložba “Upoznaj Rusiju!” Koja je organizirana uoči Dana Rusije 12. lipnja. Građani u okviru izložbe imali su priliku vidjeti 20 ekskluzivnih fotografija suvremenih ruskih fotografa, snimljenih u najzanimljivijim dijelovima Rusije kao što su Kamalskonenečki ionomradni.
Izložbu je svečano otvorio veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Andrej Nesterenko, a za vrijeme njezinog trajanja, od 1.do 15. lipnja, u kafiću “Roots” kod Uspinjače održavala se i manifestajeeli fot Ruset tjedni uključeni u glavni dio izložbe, kao i isprobati ruske zločine .
U Napretkovom kulturnom centru ruska nacionalna manjina obilježila praznik ”Maslenica”
Na početku programa, Anna Mišar, voditeljica programa i predsjednica ruske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, pozdravila je goste, gospođu Aleksandru Malcevu, predstavnicu Veleposlanstva Ruske federacije, gospođu Nataliju Jakimčuk, predstavnicu Ruske federacije za kulturnu suradnju u Republici Hrvatskoj te gospodina Milana Bandića, gradonačelnika Grada Zagreba sa svojim suradnicima, a svim prisutnim zaželjela ugodnu zabavu i dobro druženje.
Maslenica je praznik po staroslavenskim običajima koji predstavlja kraj zime i dolazak proljeća i jedan je od najveselijih ruskih blagdana poznat još iz poganskog vremena. S obzirom da je do XIV. stoljeća početak godine u Rusiji padao u ožujak, dugo je za Slavene Maslenica značila i dolazak Nove godine.
Dolaskom kršćanstva, Maslenica se počela obilježavati zadnji tjedan prije Velikog Posta, odnosno sedam tjedana prije Uskrsa. Od pamtivijeka ljudi su poštivali Sunce – glavni izvor života, svjetla i topline pa iz tih razloga osnovni simbol Maslenice je okrugla palačinka koja simbolizira Sunce i konzumirajući nju, vjerovalo se da čovjek uzima i dio njegove moći i topline. Maslenica po svojim obilježjima uvelike sliči na vrijeme Fašnika i početak Korizme u katoličanstvu. Tih dana dočekuju se gosti, posjećuju prijatelj i organiziraju pučke zabave.
Kako se to radi u Rusiji, pokazali su nam članovi ruskog amaterskog zbora Rabinjuška koji su odjeveni u tradicionalne ruske nošnje, kroz pjesmu i ples prikazali običaje Maslenice. Pored zbora Rabinjuška nastupila je Irina Kravec, vokalna solistica koja je izvela nekoliko popularnih ruskih pjesama. Po završetku programa u Napretkovom klubu priređene su tradicionalne masleničke palačinke i druge ruske delicije, gdje je nastavljeno zajedničko druženje s članovima Napretka s kojima već duže vremena ostvaruju dobru suradnju.
Ovu manifestacija organizirana je uz potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i podršku Galine Kovačević, predstavnice ruske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Ruska nacionalna manjina u Napretovom kulturnom centru obilježila praznik Maslenicu
Po završetku programa u Napretkovom klubu priređene su tradicionalne masleničke palačinke i druge ruske delicije, gdje je nastavljeno zajedničko druženje s članovima Napretka s kojima već duže vremena ostvaruju dobru suradnju.
Rusija pokrenula proizvodnju cjepiva protiv Covid-19
Nakon što je objavila da je razvila cjepivo protiv Covid 19, koje je također najavljeno kao prvo cjepivo na svijetu protiv novog koronavirusa, Rusija je sada započela s proizvodnjom ovog cjepiva, navodi se u izvještaju koji se poziva na ministarstvo zdravlja
”Pokrenuta je proizvodnja cjepiva protiv nove koronavirusne infekcije koju je razvio znanstveno-istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleya”, navodi se u izvještaju, a prenosi Sputnik News.
Prvo rusko cjepivo protiv novog koronavirusa razvili su zajednički istraživački institut Gamaleya i rusko ministarstvo obrane. Rusija je priopćila da će cijepljenje početi krajem ovog mjeseca, prenosi Reuters.
Neki znanstvenici strahuju od toga da bi Moskva mogla staviti nacionalni ugled prije sigurnosti. Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio ovo postignuće, kazavši da će se cjepivo zvati “Sputnik V” po sovjetskom satelitu, rekavši da je cjepivo prošlo potrebna testiranja. On je dodao da je jedna od njegove dvije kćerke dobila dozu cjepiva i da se osjeća dobro, navodi Associated Press.
Rusi vole vatrene, vidimo vas u polufinalu Mundijala
– Dražen Petrović bio je dosta popularan u Rusiji. Njegov sprovod bio je prikazan na prvom programu ruske televizije.
Anna Mišar: “Nastojimo pomoći Rusima u ostvarivanju prava u Hrvatskoj”
Što te povezuje s Rusijom?
Rođena sam u Rusiji i živjela sam tamo do 14. godine. Dob u kojoj još nisi vezan za zavičaj, ali si već svjestan svoje pripadnosti jezičnoj kulturi i nacionalnoj tradiciji. Možda je to odigralo ulogu kad sam se odlučila aktivno uključiti u rad udruge Nacionalna zajednica Rusa Hrvatske.
Koja su ti najbolja i najgora sjećanja na Rusiju?
Moja sjećanja o Rusiji su uspomene iz djetinjstva, zato se sjećam samo lijepih stvari. Svatko tko je odrastao u Noriljsku u 1970-1980–im godinama, razmišljajući o svom djetinjstvu, obavezno će spomenuti dječji restoran “Od dva do pet”. Ova “lozinka” svakako će izazvati osmijeh, onome tko zna o čemu je riječ.
U restoranu su imali kolače s kremom i vodu s mjehurićima i još puno delicija. Sjećam se ljeta, kada smo s cijelom obitelji šetali Lenjinskim bulevarom na kojem smo živjeli, a voditelj restorana je osobno dočekivao i smještao goste. Jako sam voljela tamo dolaziti. Sjećam se trgovine “Dječji svijet”, gdje su mene, jedinu unuku, vodili baka i djed. Oni bi mi kupili sve što sam poželjela. U svojih 14 godina sam obišla gotovo pola Rusije. Putovali smo u Moskvu, odlazili u puno drugih gradova. Svake godine smo se odmarali na Crnom moru u lječilištu “Zapoljarje” u Sočiju. Tako da o Rusiji imam samo najbolje uspomene.
Koji je tvoj posao u Nacionalnoj zajednici Rusa?
Nazvala bi ga prije stilom života. Ja sam i prije bila uključena u rad ruskih udruga, samo ranije nisam imala puno slobodnog vremena. Sada, kada su djeca već velika, ja imam priliku ostvariti svoju želju i, bolje rečeno, ambicije. Posao predsjednice, kao uostalom i svakog menadžera, uglavnom se sastoji u tome da se osigura da udruga funkcionira dobro i na visokom nivou. Za to su potrebna dva uvjeta: izvori financiranja i uigrano stručni tim suradnika koji može osmisliti i realizirati kvalitetan projekt. Štoviše, prvi je uvjet možda i najvažniji, jer je bez novca vrlo teško napraviti ozbiljan projekt.
Ana Mišar i Milan Bandić. Privatna arhiva
Možeš neko vrijeme funkcionirati zahvaljujući zanesenosti i elanu, ali na duge staze se tako ne može raditi. Da bi se našli sponzori i izvori financiranja, potrebno je imati dobre veze i graditi osobni odnos s ljudima. Budući da sam sudjelovala u nekoliko televizijskih projekata, a prije malo više od godinu dana su me izabrali za predsjednicu mjesnog odbora Buzin iza stranke „Milan Bandić 365 stranka Rada i Solidarnosti“, imam i jedno i drugo. Moj muž je uspješan poduzetnik, imamo vlastiti biznis, gdje također imam velikog iskustva u organiziranju i radu s ljudima. Sastavili smo dobar tim, tako da postoje svi uvjeti za aktivan i uspješan rad.
Je li to što radiš na neki način povezano s tvojim prijašnjim poslovima?
Kao što sam već rekla, sudjelovala sam u nekoliko televizijskih projekata. To je dobro iskustvo, jer si prisiljen komunicirati s različitim ljudima, koji ponekad imaju i neke ne baš ugodne osobine, želje, pa i „fejkove“. Sa svima sam uspjela pronaći zajednički jezik, a od nekolicine i stvoriti grupu istomišljenika. Iskustvo rada u stranci me, naprotiv, naučilo da u organizaciju dolaze ne samo srodne duše, nego i pritajeni neprijatelji, kojima je cilj unijeti razdor i na to trebate biti spremni da bi očuvali zdravu jezgru, a u konačnici i zajedništvo. Upravo ovo iskustvo i namjeravam primijeniti na poziciji predsjednice udruge Nacionalna zajednica Rusa Hrvatske. Izabrali su mene ne tako davno, ali su se prvi pozitivni pomaci već pokazali, mislim do kraja godine pokrenuti i završiti nekoliko projekata, ponajprije onih za koje smo dobili financiranje.
Koje bi ruske sunarodnjake mogla istaknuti? Kakav su doprinos oni dali razvoju bilateralnih odnosa?
Istaknuti mogu one s kojima tijesno surađujem na provedbi projekata i aktivnosti našeg društva. Prije svega bih istaknula Victoriju Čelan, koja me je, ustvari, i upoznala s društvom i njegovim djelovanjem. Dobro surađujem s predstavnicom ruske nacionalne manjine grada Zagreba Galinom Kovačević, urednicom naših ruskih časopisa “Ljetopis” i “Kolobok” Katarinom Todorcev Hlača, članicom Glavnog odbora Janom Pešić i drugima. Veliki doprinos daje izvrsna rusko-hrvatska glumica i spisateljica Natalija Vorobjova Hržić. Moglo bi se nabrojati još puno naših aktivnih članova.
Prije no što odgovorim na drugi dio pitanja moram nešto pojasniti. Stvar je u tome da mnogi brkaju društvene organizacije koje rade na bazi Koordinacijskog savjeta sunarodnjaka, organiziranog pri Veleposlanstvu Ruske Federacije i udruge koje djeluju na nacionalnoj osnovi u okviru Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Nema sumnje, naše društvo daje svoj doprinos razvoju bilateralnih odnosa, ali to nije prioritet. Glavni zadatak našeg društva u Hrvatskoj, kao što je to i zapisano u njegovom Statutu, je očuvanje nacionalnog identiteta Rusa, okupljanje i organiziranje pripadnika ruske narodnosti s ciljem zaštite njihovih prava na korištenje svog nacionalnog jezika, religije, običaja i tradicija. Mi nastojimo pomoći Rusima, građanima Republike Hrvatske, u ostvarivanju prava zagarantiranih zakonima RH i prava koja proističu iz međunarodnih akata, a odnose se na prava nacionalnih manjina. Također usko surađujemo s udruženjima drugih nacionalnih manjina s ciljem suradnje u provedbi nacionalnog programa za podršku nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Naravno, mi organiziramo događanja i manifestacije na koje pozivamo naše hrvatske prijatelje, kako bi upoznali ruski jezik, rusku umjetnost, kulturu i tradicije. To je naš doprinos razvoju međusobnih odnosa, ali se time ne bavimo na međudržavnom nivou, nego na međuljudskom, što je s našeg stajališta puno učinkovitije. To nije ni narodna diplomacija, jer podrazumijeva samo druženje s našim sugrađanima, onima koji vole i cijene ruski jezik i kulturu, a mi se ni u kom slučaju ne bavimo politikom i ne smatramo našu udrugu promicateljem državnih gledišta kako s jedne, tako i s druge strane.
Koji su projekti povezani s Rusijom u posljednje dvije-tri godine bili najuspješniji, po tvom mišljenju?
Ne bih to nazvala “povezanošću s Rusijom”. Rusija je višenacionalna federativna država, a naša djelatnost je ograničena očuvanjem i promicanjem ruskog kulture i ruskog jezika. Ako se to može nazvati povezanošću s Rusijom, ja bih istaknula večeri ruske romanse i klasične glazbe, knjigu “Rusi u Hrvatskoj” u stvaranju koje su članovi našeg društva aktivno sudjelovali, izložbu slika dviju ruskih slikarica koje žive u Hrvatskoj, brojne nastupe zbora “Rjabinuška”, izložbu dječjih crteža na temu bajki A. S. Puškina, svakako naši časopisi „Ruski vjesnik“ i „Ljetopis“, dvojezično izdanje knjige Natalije Listikove „Suncostaj“, rusko-hrvatski i hrvatsko-ruski rječnik, sudjelovanje na manifestaciji Dan nacionalnih manjina Grada Zagreba, književne večeri posvećene ruskim piscima i skladateljima.
Kakve projekte planirate povesti ove godine?
Ove godine aktivno radimo da naš zbor „Rjabinuška“ podignemo na visoku profesionalnu razinu. Svi članovi zbora već su u stanju pripravnosti, ali zbog ljetnih mjeseci smo morali odgoditi provedbu ovog projekta za jesen. Imamo vrlo ozbiljne namjere, ali ćemo suditi po rezultatima. Na jesen radimo i veliki dječji projekt, ali ne volim otkrivati sve detalje unaprijed. To su projekti za koje su udruzi dodijeljena sredstva, a ostalo je u skladu s mogućnostima, ponajprije financijskim, jer ideja i radnog elana ima napretek.
Financira li grad Zagreb događanja manjina?
Kao što sam već rekla, projekte udruga nacionalnih manjina financira uglavnom Savjet za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Naglašavam – projekte. Primijetila sam da ako kažemo “financira udrugu”, onda neki imaju dojam da udruga dobiva novac šakom i kapom, te ih troši po vlastitom nahođenju, a to nije tako. U ugovoru s financijerom sve je detaljno definirano, koliko i na što se može potrošiti, a za što se trošak neće priznati.
Grad Zagreb godišnje objavi natječaj za financiranje projekata udruga civilnog društva, ali u ovom slučaju prednost imaju oni projekti koji pokrivaju sve ili više nacionalnih manjina koje žive u Zagrebu jer njihova provedba ide u suradnji s koordinacijom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Imamo u planu takav projekt, a hoćemo li za njega dobiti sredstva bit će poznato nakon završetka svih faza natječaja.
Na kakva bi događanja mogli dolaziti Hrvati koje zanima Rusija?
Kod nas dolaze Hrvati zaljubljeni u ruski jezik, nacionalnu kulturu i narodne tradicije, ali ne oni koje zanima politika (a takvih je veoma mnogo), jer mi se politikom ne bavimo. Na primjer, kada smo objavili audiciju za zbor, bilo je mnogo Hrvata i pripadnika drugih nacionalnih manjina koji su učili ili uče ruski jezik, a žele s nama i pjevati i govoriti ruski. Evo, na primjer, u makedonskom zboru pola pjevačica nisu makedonske nacionalnosti i nikom to ne smeta jer mi ipak živimo u Hrvatskoj i dobro smo integrirani u društvo. To će biti naš doprinos razvoju, kao što ti kažeš, bilateralnih odnosa na najboljem nivou – izravno između ljudi. Mnogi vole dolaziti na naše izložbe. To su rodbina, prijatelji i poznanici naših članova.
Kakve još zajednice i udruge koje se bave Rusijom postoje u Hrvatskoj? Čini se kao da ih ima puno… Otkud toliko organizacija? Neću ti točno reći koliko je u Hrvatskoj udruga koje se “bave Rusijom”. Znam samo da su to udruge različitih “profila”. Naša udruga, kao i još tri udruge koje su mi poznate, djeluju isključivo kao udruge ruske nacionalne manjine u okviru hrvatskog zakona o nacionalnim manjinama. Čak kada mi predajemo programe za financiranje, moramo dokazati da su većina naših članova zapisana u registru kao Rusi, tj. priložiti izvatke iz registra birača. Postoje internacionalne udruge koje objedinjuju one koji su došli iz bivšeg Sovjetskog saveza, postoje društva hrvatsko-ruskog prijateljstva.
Mislim da je razlog velikog broja organizacija u tome što svaka od njih ima svoje prioritete i viziju. Oni čiji su ciljevi i zadaci podudaraju dobro surađuju. Drugima to jednostavno nije potrebno za ostvarivanje svojih projekata. U principu, zajednički rad je neodređeni pojam. Svaka udruga je nositelj i organizator neke aktivnosti, dobiva sredstva i podnosi izvješće za utrošak sredstava. Ako je potrebno, udruga privlači sudionike “sa strane”, ali inicijatori i izvođači projekta su članovi dotične udruge. Naša udruga je otvorena za sve i mi smo spremni surađivati. Naš je cilj objediniti i ujediniti sve naše sunarodnjake.
Je li istina da su mnoge zajednice međusobnoposvađane? Zašto?
Po mom mišljenju, posvađati se mogu ljudi, pojedine organizacije jednostavno drugačije vide način ostvarenja sličnih ciljeva. Vama nije čudno što političke stranke međusobno ne surađuju? To je normalan proces. Uostalom, zar niste primijetili da društvene organizacije stvaraju ljudi s aktivnom životnom pozicijom, jer u protivnom oni ne bi mogli „probijati zidove“ na putu prema cilju? Nekonfliktni i prilagodljivi mogu biti samo pasivni članovi “iza leđa”svojih vođa koje moraju biti na udaru. Takva je situacija i kod drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Zamislite da smo u Rusiji. Zar bi svi bili članovi jedne organizacije i radili zajedno? Iluzija. Tako je i s udrugama. Jednoznačnog odgovora na to pitanje jednostavno nema, a mi ga i ne tražimo. Voljela bih, naravno, kao što sam već rekla, više surađivati s drugim udrugama na razini uzajamne podrške. U Europi sve funkcionira na razini projekta i to je najbolji način. Događa se da u projektu sudjeluje nekoliko organizacija, ali samo je jedna nositelj projekta i odgovara za sve.
Ruska kuhinja bivše natjecateljice ‘Tri, dva, jedan – kuhaj!’
29.08.2017
Anna Mišar preuzela je organizaciju ruskog štanda na međunarodnom gastro-festivalu.
Anna je bivša natjecateljica kulinarskog showa ‘Tri, dva, jedan – kuhaj!’ u kojem joj je partnerica kuharica bila prijateljica Sara Žderić. Iako nije dogurala do finala, Anna se zabavila na snimanju showa i pritom od žirija naučila nekoliko gastro trikova. Sada je s entuzijazmom prihvatila novi izazov!
Anna će prvog dana rujna na zagrebačkom međunarodnom gastro-festivalu “Svijet na tanjuru” predstaviti Rusiju, svoju rodnu zemlju, kao predsjednica udruge Nacionalna zajednica Rusa Hrvatske. Za tu je priliku odabrala najbolja tradicionalna jela ruske kuhinje, koja će pod njezinim vodstvom pripremiti članice udruge.
Damjana Ćurkov
DOBRODOŠLA!
Meteorologinja Damjana Ćurkov pridružuje se meteorološkom timu RTL-a
Posjetitelji festivala moći će probati specijalitete od mesa i povrća, kao i slastice te, svakako, ruska pića. Anna je uz pomoć prijateljica pripremila peljmeni (jastučići od tijesta s mesom nalik na talijanske raviole), vinegret (salata od cikle, krumpira, mrkve, graška i kiselog zelja), šči (varivo od zelja), moskovski šašlik (najomiljenije jelo Rusa od mesa pečeno na metalnim ražnjićima – šampurima), različite piroške, blini s kavjarom, tortu od meda “Medovik” i kolač “Napoleon” (od lisnatog tijesta i kuhane kreme).
Uz kulinarsku ponudu, Anna je pripremila iznenađenje za Ruski dan. Bogat program će se upotpuniti zanimljivim kulturnim sadržajem. U petak će se na pozornici održati revija ruskih narodnih nošnji, a članice udruge će upoznati posjetitelje s bogatstvom i raznobojnošću ruske tradicije uz tradicionalnu glazbu ruskih pjevača.
Svakako treba doći 1. rujna na zagrebački Europski trg i probati jela koja je pripremila Anna, bivša natjecateljica showa ‘Tri, dva, jedan – kuhaj!’
💐 Жостовский промысел отмечает 195-летний юбилей
💐 Žostovo slavi 195. godišnjicu
